Tijelo bez kosti: Kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja. E-book. Formato EPUB - 9789533342481

Tijelo bez kosti jedinstvena je studija u domacoj humanistici. Složeni procesi uspostave hrvatskog nacionalnog identiteta njome se zahvacaju u samim izvorištima. Slijedeci brojne analize najutjecajnijih teoreticara nacije – E. Gellnera, B. Andersona, E. J. Hobsbawma, A. D. Smitha, H. K. Bhabhe, P. Chatterjee, E. Balibara i drugih – autorica rastvara mehanizme i strategije kojima su istaknuti prvaci Hrvatskoga narodnog preporoda zamislili i proizveli platformu za djelotvorno oblikovanje hrvatske nacionalne ideje. Književnim, programatskim, publicistickim, jezikoslovnim, pseudoteorijskim i drugim tipovima tekstova, preporoditelji su doslovno stavili u pogon zamašnjak nacionalne identifikacije. Odjednom je diskontinuitet etnološke prošlosti preveden u povijesni kontinuitet nacije, nedohvatljiva punina etnotradicije u neupitno nacionalno ishodište, jezicna raznorodnost u potvrdu identitetske homogenosti, a kulturna diferencijacija u snažnu legitimaciju nacionalne autenticnosti. U tom smislu knjiga pokazuje kako su preporodna književnost i kultura na paradoksalan nacin izmislile i uspostavile hrvatski narod istodobno ga prikazujuci kao vec postojeci, samorazumljiv i nepromijenjen entitet. Tako se raznorodnim reprezentacijskim postupcima i uime cijele zamišljene zajednice, zametnuta kao tijelo bez kosti, u procijepu žudene historijske autohtonosti i nepremostivih zjevova narativizirane prošlosti, ozbiljuje hrvatska nacija.
 
 
Ivana Žužul zaposlena je kao izvanredni profesor na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Diplomirala je studij kroatistike 1996. Na Filozofskom fakultetu Sveucilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirala 2002, a doktorirala 2007. Bila je zaposlena u Institutu za hrvatski jezik jezikoslovlje (1998-2008) i na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti , kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (2008-2011) te na Odjelu za kulturologiju Sveucilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2001-2018).
Autorica je znanstvene studije Tijelo bez kosti. Kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja (2015) i suautorica cetiriju osnovnoškolskih udžbenika za književnost. Priredila je, u suautorstvu s Ennijom Stipcevicem i Josipom Bratulicem, kriticko izdanje Pisni Atanazija Jurjevica (2011) te s Tvrtkom Vukovicem kriticko izdanje Bajki i basni Ivane Brlic Mažuranic (2011).
Objavljuje znanstvene i strucne radove u domacim i medunarodnim publikacijama. Podrucja njezinog znanstvenog interesa najširem smislu su književna i kulturna teorija, a u užem: filologija, povijest hrvatske književnosti, uloga književnosti u tvorbi identiteta, teorije nacija, novi historizam, naratologija.